in

­­­­­­Zelena transferzala – knjiga o Bošnjacima u Bosni i oko nje


Nedavno je iz štampe izašla knjiga novinara Anesa Džunuzovića „­­­­­­Zelena transferzala – izbor intervjua 2003.-2012“ koja je svjedočanstvo jednog desetljeća bošnjačke i bosanskohercegovačke zbilje.

Iako nam knjiga dolazi sa vremenskom distancom to njenom sadržaju daje još veću vrijednost jer kroz čitanje ove knjige možemo vrlo lahko utvrditi da se aktuelna dešavanja nisu nova, samo su imena i povodu dijelom promjenjeni.

U nastavku možete pročitati autorov uvod, recenziju i sadržaj knjige:

Dugo sam razmišljao i tražio smisao za objavljivanje knjige intervjua. Pitao sam se koja je njena vrijednost, koja je vrijednost intervjua urađenih prije 10, 15, 17 godina?! Zašto bi ti intervjui danas nekome bili zanimljivi i zašto bi nekome trebali biti zanimljivi za tri, pet ili 10 godina?! Intervjui su sami po sebi, kao novinarska forma, interesantni, ali su često vezani za dnevno aktuelne događaje, što ih nakon nekoliko dana, sedmica ili mjeseci čini nezanimljivim.

Da bih donio konačnu odluku o objavi knjige intervjua, i to intervjua koje sam radio u periodu od 2003. do 2012. godine, morao sam ponovo pročitati te intervjue. Počeo sam od prvog objavljenog u 2003. godini, bio je to intervju sa Esadom Džudževićem (Džudžom), tada članom Parlamentarne komisije Parlamenta Srbije i Crne Gore za izradu Ustavne povelje državne zajednice Srbije i Crne Gore. Intervju je objavljen u ”Ljiljanu” u broju 531. iz marta 2003. godine. Nalazio sam i druge objavljene intervjue, čitao ih i postupno shvatao njihovu važnost.

Intervjue sam objavljivao u sedmičnim, polumjesečnim i tromjesečnim novinskim izdanjima: ”Ljiljan”, ”Saff”, ”Preporod”, ”Kulin”, ”Diwan”. Način na koji sam radio intervjue tada, a na koji ih radim i sada, uglavnom nisu vezani za neku trenutnu aktuelnost. Čitajući iznova svoje intervjue shvatio sam da su oni baš takvi, dakle, intervjui u kojima su teme rijetko jednodnevne, a pitanja i odgovori aktuelni, otvoreni i zanimljivi i danas. U njima se mogu naći politička, ekonomska, nacionalna i etnička, socijalna, filozofska, vjerska razmišljanja koja se i danas nude kao otvoreni i mogući odgovori na dileme koje ima naša država, naše društvo, naša inteligencija, naše vjerske zajednice, naši građani, ali u isto vrijeme i političari, intelektualci, vjerski lideri, uglavnom Bošnjaka, u zemljama regiona. Shvatio sam da i oni intervjui koji su vezani za određeni događaj, u nekom trenutku bitan, nisu danas i neće biti zadugo bezvrijedni, jer su svojevrsni revizori koji prate realizaciju izrečenog ili obećanog u intervjuu. Putem intervjua možemo pratiti način razmišljanja, trendove, strategije i vizije političara, intelektualaca, vjerskih poglavara. Knjiga intervjua zapravo je važan historiografski dokument i materijal za istraživače, doktorante, magistrante, kolege novinare. Uz sva saznanja dobijena tokom isčitavanja arhive intervjua i dobijanja jasnih razloga za objavljivanje knjige, treba reći da ova forma nije novost i da moja knjiga odabranih intervjua neće biti prva takva u Bosni.

Otkuda naslov ”Zelena transverzala”? Najveći broj intervjua u ovoj knjizi objavljen je u časopisu ”Saff” u rubrici koja je imala naziv ”Zelena transverzala”. Prisustvovao sam redakcijskom kolegiju časopisa kada je odlučeno da se uvede nova rubrika koja će pratiti dešavanja u zemljama regiona: Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori sa akcentom na Sandžak, zatim Kosovu, Makedoniji, i to najviše obraćajući pažnju na dešavanja koja prate sudbinu bošnjačkog naroda u ovim zemljama i na ovim područjima. Usvojen je i pomalo provokativan, ali bez zle namjere, naziv rubrike ”Zelena transverzala”. Pošto sam godinama pratio dešavanja u regionu, tadašnji urednik časopisa ”Saff” Kemal Baković odlučio je da pripremanje ove rubrike povjeri meni. Osim interesa za region, posebno mjesto u mom novinarskom istraživanju imao je i ima prostor manjeg bh. entiteta i sudbina Bošnjaka sa ovih prostora. Tako da sam godinama radeći u časopisu ”Saff” objavljivao tekstove iz manjeg bh. entiteta i iz regiona. Tako je bilo i sa intervjuima. Zbog toga mi se učinilo najlogičnijim da knjigu naslovim ”Zelena transverzala”.

Neke od intervjuisanih osoba više nisu među nama. Kao vjernik molim Boga da im se smiluje i da na drugom svijetu nađu smiraj.

Koristim priliku da se zahvalim svima koji su pomogli na bilo koji način u pripremi i izdavanju ove knjige. Profesoru Džemalu Najetoviću za pozitivnu recenziju. Prijatelju Harisu Memiji za fotografiju koja se nalazi na naslovnoj strani. Supruzi koja je uradili DTP, kćerkama Nisrin (5) i Amini (2) što su čvrstim snom spavale dok sam radio završne pripreme zaa štampu u noćnim satima.

Prof. dr. sci. Džemal Najetović 

 Ova odlična knjiga je svojevrsni zbornik intervjua koje je autor vodio sa 72 sagovornika iz raznih profesionlanih branši. Može se zaključiti da je autor posvetio veliku pažnju izboru sagovornika i pitanja za iste. Knjiga predstavlja dobru orijentaciju u smislu pobuda i namjera autora da je napiše. On ima istu blizinu i distancu prema političkim idejama, doktrinama, strankama i političarima i ne favorizuje bilo koju političku opciju.

Nažalost, većina Bošnjaka zaslužnih za odbranu države je marginalizirana i ponižena. Ova knjiga vrši njihovo djelimično uspravljanje i mogla bi pobuditi oduševljenje kod mlađih objektivnih čitalaca, koji bi mogli da otpočnu dublje proučavanje ovog fenomena, čime bi autorovi napori u potpunosti bili opravdani.

Autor je u knjizi, u razgovoru sa uvaženim ličnostima, pokazao kako se voli država i profesija i kako je moguće ostvariti solidne rezultate i u najsloženijim situacijama i ambijentima.

Knjiga obiluje sređenim, originalnim tekstovima, koje je autor već objavio uglavnom u časopisu „Saff“, u rubrici pod nazivom „Zelena trasnferzala“, ali i u nekoliko drugih časopisa. Sve to navodi čitaoca na razmišljanja koja su u svakom slučaju korisna, bez obzira hoće li se on složiti ili ne sa autorom, ili bilo kojim od njegovih sagovornika.

Autor je uspio da nam na popularan način prikaže materiju koju obrađuje. Sve ovo knjigu čini vrlo interesantnom i pristupačnom za svakoga ko se interesuje za njenim sadržajem, bez obzira na profesiju.

Autor za razgovor bira časne i čestite ličnosti, a u njihovom izboru glavno mu je mjerilo odnos prema državi i profesiji. Sagovornici su mu, uglavnom, ugledni Bošnjaci, većinom univerzitetski profesori, muftije, generali ali i drugi koji uvažavaju Bošnjake i državu Bosnu i Hercegovinu. To je niz tako jednostavnih i skromnih velikana koje karakteriše ljubav prema državi i profesiji. Sagovornici su optimistični, iako se većina stanovništva BiH bori za fizičko preživljavanje, duhovno zdravlje i opstanak na ovim prostorima, autor odbacuje defetizam i od sagovornika hrabro traži odgovore na brojna pitanja.

Autor piše profesionalno, hroničarski i historiografski. Svaki razgovor opisuje ličnost i posao kojim se sagovornik bavi, kao i prilike (socijalne, političke, privredne, kulturološke i sl.) u kojima djeluje. Niti na jednom mjestu nije pristrasan niti tendeciozan.

Stavljajući javnosti na raspolaganje ovu knjigu, autor zadovoljava potrebu svih onih koji žele da znaju nešto više o znamenitim bosanskohercegovačkim ličnostima, koje su svojim djelovanjem udarile snažan pečat svojim profesijama i raznim kretanjima u BiH i svijetu, kao i onima koji iz bilo kojih razloga budu cijenili autorove sagovornike.

Knjiga je nastala kao rezultat kazane i pisane riječi i na svojstven način osvijetlila je ulogu pojedinaca u društvu i raznim profesijama. Ona je rezultat strastvenog i dugogodišnjeg istraživačkog rada autora.

Eminentnost sagovornika potvrđuje kvalitet sadržaja knjige koju preporučujem za objavljivanje i čitanje sa željom da bude svesrdno prihvaćena. Nadam se da će ona uspjeti u svojoj namjeri da ponudi što jasniju sliku i prikaže istinu o događajima i ličnostima iz minulog rata. Zbog toga, smatram svojom dužnošću i prijateljskom obavezom da napišem ovu recenziju. Sa ovih nekoliko napomena i informacija predajemo čitaocima u ruke ovu knjigu čija sadržina može da ima veliki utjecaj na traganje za istinom o događajima i ličnostima iz minulog rata.

Sadržaj knjige:

Uvod; Esad Džudžević – predsjednik Bošnjačke demokratske stranke Sandžaka, nakon ostavke u Parlamentarnoj komisiji za izradu Ustavne povelje Srbije i Crne Gore; Fehim Kajević – književnik, novinar i publicista; Prof. dr. Mevlud Dudić – potpredsjednik Mešihata IZ Sandžaka; Hamid Bahto – general Armije BiH; Nj. E. Mihail Koukakis – ambasador Republike Grčke u BiH;  Šemsudin Kučević – predsjednik Općine Tutin; Amer Halilović – potpredsjednik BNV SCG; Prof. dr. Hasan Muratović – rektor Univerziteta u Sarajevu; Nj. E. Seyed Mahmud Sadri – ambasador IR Iran u BiH; Mehmed Žilić – član Komisije za reformu policije u BiH; Ljubiša Marković – kandidat za lidera SDP-a; Nedžad Branković, ministar prometa i komunikacija u Vladi FBiH; Šeki Radončić – novinar i publicista; Azem Vllasi – kosovski advokat i bivši političar; Munira Subašić – pokret ”Majke enklave Srebrenica i Žepa”; Rifet Fejzić – reis IZ Crne Gore; Amir Ahmić – bošnjački oficir za vezu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju; Numan Balić – predsjednik SDA Kosova;

Prof. dr. Šemso Tanković – predsjednik SDA Hrvatske; Sadik Ahmetović – poslanik u NS RS; Ramiz Dreković – general Armije BiH; Adil Osmanović – potpredsjednik RS-a; Prof. dr. Sakib Softić – pravni agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu; Džemail Suljević – predsjednik Narodnog pokreta Sandžaka; Prof. dr. Šefket Krcić – predsjednik Matice Bošnjaka Sandžaka; Omer Branković – ministar za izbjeglice i raseljena lica Vlade RS-a; Nezim Halilović Muderris – direktor Vakufske direkcije i hatib džamije ”Kralj Fahd”; Muhamed Šaćirbegović – ratni ministar vanjskih poslova BiH; Hamed Efendić – muftija goraždanski; Seid Smajkić – muftija mostarski; Mr. sc. Nusret Abdibegović – muftija travnički; Halid Genjac – poslanik Parlamentarne Skupštine BiH; Edhem Čamdžić – muftija banjalučki; Andrej Nikolaidis – novinar i publicista; Džemal Salihspahić – direktor medrese ”Osman ef. Redžović” u Čajangradu kod Visokog; Prof. dr. Ferid Muhić – profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju; Prof. dr. hfz. Safvet Halilović – profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici; Aljo Cikotić – imam džamije Kalibunar u Travniku;  Nedžad Hasanović – direktor medrese Isa-beg Ishaković u Novom Pazaru; Atif Dudaković – ratni general i komandant 5. korpusa Armije BiH; Emir Hadžihafizbegović – dramski umjetnik; Doc. dr. Nedžad Grabus – predsjednik Mešihata IZ Slovenije; Muhamed Konjić – reprezentativac BiH u fudbalu; Prof. dr. Esad Duraković – profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu; Adnan Terzić – predsjedavajući Vijeća ministara BiH; Prof. dr. Šerbo Rastoder – urednik ”Almanah” magazina i profesor na Filozofskom fakultetuu Nikšiću; Hfz. Ismet Spahić – naibu reis IZ u BiH; Šefik Džaferović – dopredsjedavajući Zastupničkog doma PS BiH; Nj. E. Ramiz Bašić – ambasador Crne Gore u BiH; Tarik Sadović – ministar sigurnosti BiH; Mr. sc. Muamer Zukorlić – glavni muftija IZ u Srbiji; Kemal Purišić – poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore; Džezair Murati – potpredsjednik Parlamenta Kosova; Sadik Idrizi – poslanik u Parlamentu Kosova i bivši ministar u Vladi; Prof. dr. Mehmed Meta – bošnjački intelektualac sa Kosova; Semiha Borovac – gradonačelnica Sarajeva; Nimet Jahić – supruga posljednjeg kadije u Kraljevini Jugoslaviji; Fadila Memišević – predsjednica Sekcije Društva za ugrožene narode u BiH; Murat Tahirović – predsjednik Saveza Logoraša BiH; Dr. sc. Duljko Hasić – ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH; Mirsad Đerlek – gradonačelnik Novog Pazara; Dr. sci. Redžep Škrijelj – historičar, urednik časopisa ”Bošnjačka riječ”; Prof. dr. Džemaludin Latić – profesor na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu; Prof. dr. Dževad Jahić – profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, autor višetomnog Rječnika bosanskog jezika; Avdo Huseinović – publicista i autor više dokumentarnh filmova o agresiji na BiH; Bakir Izetbegović – bošnjački član Predsjedništva BiH; Prof. dr. Muhamed Filipović – akademik, član ANUBiH i BANU; Mirsad Kurgaš – organizator marša ”Bijelo Polje-Tomaševo-Šahovići 1924.-2011.”; Prof. dr. Ferid Muhić – predsjednik BANU; Dr. sc. Admir Mulaosmanović – Institu za istoriju u Sarajevu; Dr. sc. Edin Ramić – savjetnik za izbjeglice i dijasporu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH; Ćerim Bajrami – zamjenik ministra za dijasporu u Vladi Kosova; Khaled Allatrash – ambasador Države Palestine u BiH i Recenzija.

Aktuelnost i originalnost tematike knjige

Autor je ovom knjigom na jednom mjestu, na jasan, stručan i pregledan način uspio obraditi tretiranu problematiku i od sagovornika izvući potpune odgovore na postavljena pitanja. Pristup obrađenoj temi je autentičan i originalan. Načinom prezentacije određenih sadržaja, podstiče čitalačku znatiželju.

Terminologija, jezik i stil

Terminologija i pojmovi su ujednačeni i u skladu sa stručnim standardima. Autor je u knjizi pravilno koristio stručni vokabular. Tekst je primarno pisan opisnim i analitičkim jezikom. Jezik i stil su razumljivi, jasni, jednostavni, prirodni, odmjereni, racionalni, koherentni i stručni. Autor je pravilno koristio ekspertni jezik sa stručnim terminima. Stil pisanja mu je lahak, jasan, blizak, dobar i odsječan.

Ocjena i kategorizacija knjige

Knjiga je namijenjena široj čitalačkoj publici. Ova knjiga može koristiti i onima koje iz bilo kojih razloga interesuje problematika vezana za određene događaje i ličnosti iz minulog rata i poslijeratnog perioda u BiH i šire.

Oni čitaoci, koji imaju određena saznanja o tretiranim sadržajima, iz ove knjige mogu saznati ono što o tome do sada nisu znali.

a)     Ocjena knjige

1.            Sadržaj knjige u potpunosti se odnosi na naslov.

2.            Knjiga nema strukturalnih problema.

3.            Sa aspekta stručnosti, knjiga je relevantna.

4.            Suštinskih i formalnih primjedbi nemam.

b)     Kategorizacija knjige

Ova knjiga je rezultat napornog i pasioniranog rada. Ima sve stručne karakteristike i može poslužiti širokom krugu korisnika kao značajan izvor informacija vezanih za određene događaje i ličnosti iz minulog rata i poslijeratnog perioda u BiH i šire. Kategorizujem je kao veoma značajan stručni rad i preporučujem za štampanje i izučavanje.

Srdačne čestitke autoru.

Akos.ba

Prijavi post

Šta misliš o ovome?

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Objavio sandzaklive

Centar za dijasporu “Mreža” kreće izložbom “Bosanski jezik”

Čuvari dobrih emocija Tamare Peras: Kreativka je u izradi bajkovitih bića pronašla svoj mentalni wellness